Bata-Borovo (1931.-2016.): povijesno naslijeđe i perspektive
Gespeichert in:
| Weitere beteiligte Personen: | , , |
|---|---|
| Format: | Buch |
| Sprache: | Kroatisch |
| Veröffentlicht: |
Zagreb ; Vukovar
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
2019.
|
| Schlagwörter: | |
| Links: | http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |
| Umfang: | 426 Seiten Illustrationen |
| ISBN: | 9789537964641 |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nam a2200000 c 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV046362803 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 005 | 20200309 | ||
| 007 | t| | ||
| 008 | 200130s2019 xx a||| |||| 00||| hrv d | ||
| 020 | |a 9789537964641 |9 978-953-7964-64-1 | ||
| 035 | |a (OCoLC)1135826622 | ||
| 035 | |a (DE-599)BVBBV046362803 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e rda | ||
| 041 | 0 | |a hrv | |
| 049 | |a DE-12 | ||
| 084 | |a OST |q DE-12 |2 fid | ||
| 245 | 1 | 0 | |a Bata-Borovo (1931.-2016.) |b povijesno naslijeđe i perspektive |c urednici: dr. sc. Živić Dražen, dr. sc. Ivana Žebec Šilj, dr. sc. Sandra Cvikić |
| 264 | 1 | |a Zagreb ; Vukovar |b Institut društvenih znanosti Ivo Pilar |c 2019. | |
| 300 | |a 426 Seiten |b Illustrationen | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b n |2 rdamedia | ||
| 338 | |b nc |2 rdacarrier | ||
| 546 | |a Englische Zusammenfassung | ||
| 610 | 1 | 7 | |a Bata, Kroatische Gummi- und Schuhfabriken / Borovo |2 gnd |
| 610 | 2 | 7 | |a Borovo |g Firma |0 (DE-588)5052422-7 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 648 | 7 | |a Geschichte 1931-2016 |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 655 | 7 | |0 (DE-588)4143413-4 |a Aufsatzsammlung |2 gnd-content | |
| 689 | 0 | 0 | |a Borovo |g Firma |0 (DE-588)5052422-7 |D b |
| 689 | 0 | 1 | |a Geschichte 1931-2016 |A z |
| 689 | 0 | |5 DE-604 | |
| 700 | 1 | |a Živić, Dražen |d 1968- |0 (DE-588)114641059X |4 edt | |
| 700 | 1 | |a Žebec Šilj, Ivana |0 (DE-588)1201215862 |4 edt | |
| 700 | 1 | |a Cvikić, Sandra |0 (DE-588)120121615X |4 edt | |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Inhaltsverzeichnis |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Literaturverzeichnis |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Abstract |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Abstract |
| 940 | 1 | |n oe | |
| 940 | 1 | |q BSB_NED_20200309 | |
| 942 | 1 | 1 | |c 330.09 |e 22/bsb |f 090511 |g 4972 |
| 942 | 1 | 1 | |c 330.09 |e 22/bsb |f 090512 |g 4972 |
| 942 | 1 | 1 | |c 330.09 |e 22/bsb |f 0904 |g 4972 |
| 943 | 1 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-031739075 | |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1819357039042756608 |
|---|---|
| adam_text | Sadržaj Predgovor .................................................................................................................... 9 Uvod........................................................................................................................... 13 i. POVIJESNE, DRUŠTVENE, POLITIČKE I GEOGRAFSKE OKOLNOSTI I UVJETI OSNIVANJA I RADA TVORNICE BATA DO DRUGOGA SVJETSKOG RATA Mira Kolar-Dimitrijević Društveni i politički utjecaj na osnivanje i rad tvornice Bata u Borovu od 1931. do 1945. godine.................................................................................... 21 Vlado Horvat Vukovarsko područje kao odabrana lokacija za tvornicu »Bata« u Borovu........... 37 Vlatka Dugački Kako su Česi izgradili Borovo...................................................................................55 Ivana Zebec Silj Baťa — sretan Įgjrad u Borovu................................................................................ 81 Krešimir Regan Političke prilike medu srpskim stanovništvom u vukovarskom kraju za Banovine Hn/atske (1939.—1941.)................................................................... 97 ii. KOMBINAT BOROVO KROZ DRUGU POLOVINU 20. STOLJEĆA Petar Elez, Dražen Živić Kombinat Borovo i Borovo naselje u prvim godinama nakon Drugoga svjetskog rata u svjetlu arhivskih izvora Državnoga arhiva u Vukovaru ................................................................................ 127 Milan Ivanovic, Ivan Hubalek Kombinat »Borovo« na listi 200 najvećih poduzeća u Jugoslaviji u razdoblju od 1969. do 1989. godine
............................................................ 155 5
BATA-BOROVO 11931.—2016,). Povijesno naslijeđe i perspektive Jasna Račić, Sven Cvek, Snježana Ivčić Kombinat Borovo u tranziciji: perspektive radništva i promjena paradigme 1988.—1991............................................................... 179 Albert Bing Socijalna politika Bate-Borova kao činitelja društvene kohezije ........................ 187 Ivan Hubalek, Ivica Zabić Nekretnine »Bata« i »Borovo« u razdoblju 1931.—1991. (Borovo naselje — Vukovarj........................................................................... 205 III. »BOROVO« U DOMOVINSKOM RATU I POSLIJERATNOJ REVITALIZACIJI GRADA VUKOVARA Ivana Bendra Tvornica »Borovo« — doprinos tijekom obrane grada Vukovara 1991.............. 259 Ninoslav Gregurić-Bajza »Borovo« — organizacijske i kadrovske promjene uoči i tijekom Domovinskog rata, pa do povratka u Vukovar..................................... 291 Irena Đokić, Marijana Sumpor, Ljiljana Blažević Razvojne perspektive Grada Vukovara: Revitalizacija Borova.......................... 307 IV. PRILOZI ZA POVIJEST »BATE« / »BOROVA« Srećko Tomas Od Borova do znanostiivisokoga obrazovanja .............................................. 331 Olivera Crevar Toma Maksimovič (Brčko, 29. 3. 1895. —Beograd, 16. 2. 1958.)............ 351 Danijel Rehak Bata-Borovo: Razvoj sporta u Borovu od 1931. godine ................................. 3Ó5 Jasna Bekić, Đurđevka Pecikozić, Irina Marie, Jasmina Sahović Žabka Strukovno obrazovanje — servisza razvoj zajednice ...................................... 395
Sažetak......................................................................................................... 417 Summary........................................................................................................423 6
J. Bekić, Đ. Pedkozić, I. Maric, J. Šahović Žabka: Strukovno obrazovanje — servis za... Literatura Almanah 1951. Borovské novine 1932.—1941. Borovské novine 1954,—1997. Gabriela Končitíková, Tomáš Culík, Starikova Pavla (2014), Application Model of Bata Ma nagement System for the Current Business Environment. U: Recent Advances in Energy, Environment and Financial Planning, Proceedings of the 5th International Conference on Development, Energy, Environment, Economics (DEEE 14): WSEAS Press, տէր. 99-104. WSEAS Press. Jakub Chvatal, Ladislav Burita (2014), The Legacy of Tomas Bata to the Information Pro cessing for the Development of Enterprise, http://www.si-journal.org/index.php/ JSI/article/viewFile/197/252 Kemal Hrelja, Martin Kaminski (1971), »Borovo« Jugoslavenski kombinat gume i obuće, Slavonski Brod. Peto Žižlavská (2010), Principles of the Baťa Management System (online), http:/ /digilib. k.utb.cz/bitstream/handle/10563/12630/%C5%BEi%C5%BElavsk%C3%Al_2010_ bp.pdf?sequence=l Tomas Bata (1992), Knowledge in action: The Bata System of Management — Tomas Bata (Reflections and speeches), https://books.google.hr/books?id=qEulws-DNcwC printsec=frontcover hl=hr source=gbs_ge_summary_r cad=0#v=onepage q f=false Gabriela Končitíková, Tomáš Culík, Staňková Pavla (2013), The basic principles of Bata Management System as a tool for Corporate Social Responsibility development. U: Mathematics and Computers in Business, Manufacturing and Tourism, Proceedings of the 14th International Conference on Mathematics and Computers in Business and Economics (MCBE 13), Proceedings of the
2nd International Conference on Applied Manufacturing, Commerce, Tourism and Services (MCTS 13): WSEAS Press, տէր. 17-22. Trudbenik 1952. http: / іwww.tomasbata.com/biography.html?lang=en 415
Summary Monographic edition Bata-Borovo (1931—2016). Historical Legacy and Perspectives intro duces 17 scientific and professional articles presented on the very same Conference in Vu kovar, June 2016. Thereby, the rubber and footwear factory Borovo d.o.o. Vukovar has marked the establishment of their company — their 85th Anniversary. Articles in this edi tion are presented inside four subject chapters as following. The first chapter, Historical Social Political and Geographic Circumstances and Es tablishment Conditions and Work of the Bata Factory Up to the IIWW, includes five sci entific articles. Namely, Mira Kolar-Dimitrijević s article Social and Political Inñuence on the Establishment and Work of the Bata Factoryin Borovo (1931—1945) is an introduction to the subject from the enterprise foundation in 1894 by Tomaš Bata in Zlín and its subse quent establishment in Vukovar in 1931. Since then, Bata Factory in Borovo, Vukovar has become a leading manufacturer of footwear and rubber in South-Eastern Europe. Clever ly devised and engineered, this factory was a representative of high-quality industrial mer chandise production in Yugoslavia sensitive to social needs and care for its employees. The author indicates how important this factory was for the development of industrial produc tion in Croatia and Yugoslavia thus having globalizing effects on individual footwear craftsmanship developed locally as they gradually ceased to exist. The second author, Vla do Horvat, outlines in his article Vukovar Area as Chosen Location for Bata Factory in Borovo
geographical, natural and traffic infrastructure comparative advantages that were detrimental for decisions made to establish factory in Vukovar area. The author indicates how for centuries, the overall social, economic, political and administrative development of the city has contributed to its proliferation in Slavonia and Srijem gaining tremendous industrial boost from Bata factory establishment in 1931. Following this line of inquiry, Vlatka Dugački in her article How Czechs Built Borovo provides and introduction into leading entrepreneurs — the founders of the factory and industrial complex in Vukovar, and their work — Tomáš and Jan Antonia Baťa. She emphasizes a strong economic rela tionship developed between Yugoslavia s and Czechs s entrepreneurship inside this one industry city in 1930s. Furthermore, Ivana Žebec Šilj s article Baťa — Happy (City) Work in Borovo provides an insight into radical structural changes developed since 1970s inside factory7s industrial production — a radical departure from and into service economy and de-industrialization that dominated in 1990s. Post-industrial development therefore is in dicative of Croatia s widening economic disparities and legging behind of Slavonia and 423
BATA-BOROVO |1931.—2016.|. Povijesno naslijeđe i perspektive the city of Vukovar (a city most prosperous in former socialist Yugoslavia). However, due to war destruction and democratic transition to market economy, the author emphasizes how Vukovar Municipality is one of the most underdeveloped regions in Croatia. She con cludes that future economic development of the city should take into consideration com piled knowledge and experience gained over the years by Borovo factory production and social capital of its workers. Finally, Krešimir Regan s article Serbian Community s Politi cal Circumstances in Vukovar Region during Banovina of Croatia (1939—1941) describes local context of Cvetković-Maček Agreement and the Banate of Croatia Decree (August 26, 1939) in Vukovar area. Thereby, he indicates, that Vukovar area has officially become an integral part of the Banovina of Croatia inside newly established political and territorial administration of the Kingdom of Yugoslavia. While Croats welcomed this new political arrangement resolving issues related to their national identity and state territory (the Cro atian Question); Serbs in Banovina of Croatia however where divided inside their commu nity — pro and against internal political reform of the Kingdom of Yugoslavia. He con cludes that such circumstances have affected Vukovar s local communities, their political relations and opportunities thus taking its toll on Bata factory s development and the re gion in general. The second chapter, The Factory Borovo in the Second Half of the 20th Century, con tains four
scientific articles. Petar Elez s and Dražen Živic s article Factory Borovo and Bo rovo naselje in Post IIWW Years — Sta te Archive Resources in Vukovar provides an over view of research results related to Borovo factory management and socio-political, eco nomic and demographic circumstances in Borovo naselje inside newly established social ist regime and centrally planned economy of the post-war Vukovar-Srijem County (1945— 1950). This research was based on the records and documents stored in the State Archive of Vukovar (Archive Fonds: Borovo Yugoslav Factory of Rubber and Footwear Vukovar; Local People s Council Borovo naselje; and Factory Committee of the Croatian Communist Party Borovo) and relevant demographic and state population statistics. Next to this, Mi lan Ivanovič and Ivan Hubalek in their article Factory Borovo in the Official List of 200 Largest Companies in Yugoslavia — Period 1969—1989 analyze factory s ranking inside the government list that was constructed based on following indicators: company revenue and expenditure, number of employees, and average utility of factory means — by the Business Weekly Newspaper Editorial Board Ekonomska politka (Belgrade) and Yugoslav State Accounting Agency (Služba državnog knjigovodstva Jugoslavije). Authors introduce planned market economy development model and system reforms that have greatly influ enced factory management and development projections. Studied structural factory ele ments, technology acquisition, production and management have provided evidence on how and to what extent then activities have
affected the overall economic development of the Vukovar region. Furtheron, Jasna Račić s, Sven Cvek s and Snježana Ivčić s article Bor ovo Factory in Transition: Labor Perspectives and Paradigm Change (1988—1991) provide an overview of the circumstances and conditions inside the factory before 1991 armed con flict in Vukovar. This article utilizes research outcomes produced by the Peace Studies Centre and Base for Labor Initiatives and Democratization in Zagreb in 2013. Authors have outlined the overall workforce and labor framework, its institutional changes and para digm shifts related to socio-political approach to labor in transitional period thus indicat ing its subsequent powerful effects on the labor force. Furthermore, the fourth article in 424
Summar/ this paragraph Bata-Borovo Social Policy as a Social Cohesion Fad by Albert Bing discuss es social aspects of the Bata-Borovo factory s influence on the post WWII society in Vuko var. He elaborates on the new business relationships developed between factory s labor force and the factory as an employer inside various ideological frameworks. Focusing on the social policy the author discusses economic and social aspects inside social cohesion framework created by the new regime and factory management to support the overall so cial development in the Vukovar region thus taking into consideration transitional eco nomic tensions on the national level. Finally, Ivan Hubalek s and Ivica Žabic s article Ba ta and “Borovo Real Estate in the Period 1931—1991 (Borovo naselje and Vukovar) pro vides an introduction to the acquisition, trade, purchase, construction and reconstruction, building and management of factory s real estates (factory buildings, road — electrical-hy dro-heating infrastructure, workers housing units, public buildings, schools, public health centers, hospitals, swimming pool, sports facilities and playfields, public restaurants, ho tel, apartment buildings/houses) based on the official archive records, literature reference and interviews of former workers. Authors outline detailed chronological register of activ ities related to the establishment, maintenance and management of factory real estates that have enabled suitable living conditions for its labor force in Borovo naselje and Vukovar. The third chapter, Borovo in the Homeland War and
Post-War Revitalization of the City of Vukovar, includes three scientific and professional articles. In her article Factory Borovo — Its Contribution in 1991 Vukovar Defense, Ivana Bendra outlines factory s contribution in Vukovar s defense during Serbian armed aggression in 1991. Namely, based on this qualitative sociological research the author explains how factory s industri al infrastructure and logistics have played an important role in the overall defense strate gy of the besieged city, especially those related to the electrical energy supply for the citi zens stranded in the city for more than three months. This however has enabled emergen cy provisionary work of all major social services for the citizens: emergency hospital am bulance and general hospital, public bakery, public kitchen, ammunition repair work shops, mechanical and car repair services, public shelters, and defense headquarters. Ni noslav Gregurić-Bajza s paper “Borovo — Organisation and Human Resources Changes Before and During the Homeland War and After the Return to Vukovar however, explores factory s functional level of production and management organization as well as human resources changes in turbulent times of historical struggle before armed conflict, during Vukovar s occupation and refuge/displacement of its citizens and factory labor force and its subsequent return during Peaceful Reintegration Process of Eastern Slavonia. Further more, Irena Dokié s, Marijana Sumpor s and Ljiljana Blažević s article The City of Vukovar Development Perspectives: Revitalization of Borovo outlines
results of the research con ducted to determine development potential for economic change and prosperity of the Borovo factory complex. Authors discuss Vukovar s economic predicaments and overall economic potential to recover development activities in line with the contemporary com plexity of various disadvantaged circumstances that render this region the most underde veloped in the aftermath of the war and peaceful reintegration process in Croatia. Provid ing and overview of the rich industrial legacy of Borovo factory which is rendered impor tant for the overall economic recovery of Vukovar region; authors provide convincing evi dence as to how Borovo factory as a brownfield location owned by the government is potentially viable solution to reinvent and revitalize functional capacity of the available 425
BATA-BOROVO (193].—2016.|. Povijesno naslijede i perspektive spatial infrastructure thus becoming and important strategic development potential not only on the local but as well on the regional level. The last, fourth chapter, Contributions to the Bata / Borovo History, introduces four scientific and professional articles. In the article Borovo — Science and Higher Edu cation, Srećko Tomas provides evidence as to how and to what extent education and pro fessional expertise was important for the Borovo factory management and development since its establishment in 1931. Namely, to follow technological advancements, production specialization and factory management has required constant education and professional proficiency in numerous fields of scientific excellence, thus making Borovo important cen ter to acquire practical experience and knowledge not only for the professionals, but for various scientists as well. Following this line of inquiry, the next article Toma Maksimovič (Brčko, March 29,1895 — Belgrade, February 16,1958) by Olivera Crevar outlines an out standing professional career of one of the most successful Borovo factory managers. The author provides a detailed chronology of Maksimović s early professional years as Bata protégée and subsequent leading position and role he played in the factory establishment in 1931. Due to his successful professional career Maksimovič was important political and public functionary thus surviving turbulent years of refuge, prison interment and subse quent death in 1958. The next author, Danijel Rehak provides in his
article Bata-Borovo: Sports Development in Borovo Since 1931 an historical overview of sports development in Borovo naselje. He emphasizes exceptional accomplishments made by sportsmen in the city thus indicating how important sport activities were for labor force living in Borovo naselje. Positive impact of the developed sports activities controlled and managed by the factory however is evident from the particular culture cultivated insider Borovo work force rendering sports important not only for the competition and results, but for the health reasons as well. Over the years factory has managed to establish and finance numer ous sports clubs Obasketball, football, rowing, tennis, gymnastics, chess, canoeing, boxing, swimming) and develop sports infrastructure and facilities that enabled continuous pro fessional development of numerous highly accomplished sportsmen and champions not only on the local, but on the regional and national levels. Finally, the last article in this sec tion by Jasna Bekić, Đurđevka Pecikozić, Irina Marid and Jasmina Šahović Žabka titled Vocational Education — A Community Development Service provides an analysis of the relationship developed by local vocational education and labor market deemed important for the local community. They indicate how important is vocational education for the eco nomic development of local communities, for the employment and the overall social de velopment thus emphasizing the need for professional excellence, competent skills and market oriented innovative knowledge proliferation in the society under constant
change. Based on Bata s vision related to business management, development and continuous pro fessional education and training, authors indicate how important is to use and build upon an exemplary regulation and production of skilled and educated workforce according to the labor market needs, concluding that local communities can greatly benefit from facto ry7s legacy as they strive to ensure successful overall social development of the city of Vu kovar. 426
Sažetak Monografija Bata-Borovo (1931.—2016.). Povijesno naslijede i perspektive sadrži 17 znanstvenih i stručnih radova prezentiranih na istoimenom znanstveno-stručnom skupu održanom u Vukovaru lipnja 2016. godine, u prigodi obilježavanja 85. godišnjice osnutka i rada tvornice gume i obuče koja danas djeluje pod nazivom »Borovo« d.d. Vukovar. Te matski, radovi su u knjizi podijeljeni u četiri poglavlja. Prvo poglavlje, Povijesne, društvene, političke i geografske okolnosti i uvjeti osni vanja i rada tvornice Bata do Drugoga svjetskog rata, uključuje pet znanstvenih radova. Rad Mire Kolar-Dimitrijević naslovljen je »Društveni i politički utjecaj na osnivanje i rad tvornice Bata u Borovu od 1931. do 1945. godine«. Tvornicu Bata osnovao je 1894. Tomáš Baťa u Zlínu i u svojem uspješnom širenju osnovao je 1931. u Borovu kraj Vukovara isto vrsnu tvornicu koja je postala glavni proizvođač obuče i gume na jugoistoku Europe. Sve je u toj tvornici bilo dobro osmišljeno i projektirano, i u Jugoslaviji je Bata bio vrhunski po jam dobre industrijske proizvodnje s velikom brigom za život radnika, naglasit če autori ca. Činjenica je da je Ba ta, odnosno njegovi nasljednici i suradnici, uspio u Borovu izgradi ti poduzeče vrijedno pažnje u povijesti jugoslavenske i hrvatske industrije, te da je nesta nak malih obrtnika obućarske struke u odnosu na taj proces koji je imao karakter globali zacije nešto što navodi na razmišljanje i za današnje vrijeme, upozorava autorica. Drugi rad u ovom poglavlju, »Vukovarsko područje kao odabrana lokacija za tvornicu Bata՛ u Borovu«, autorski je
prinos Vlade Horvata. Geografske, prirodne i prometne osobine, uz druge uvjete, utjecale su na izbor područja za osnivanje velike tvornice, istaknut će autor. Kroz brojna i turbulentna stoljeća Vukovar se postupno razvijao u upravno, obrtničko, tr govačko i prometno središte Slavonije i, naročito, Srijema, što je, razumljivo, pratio i opći društveni razvoj. Osnivanje tvornice »Bata« početkom 1930-ih godina označilo je velik in dustrijski zaokret za Vukovar i cijeli vukovarski kraj. Treći rad, »Kako su Česi izgradili Bo rovo«, autorski potpisuje Vlatka Dugački. Svojim je radom autorica nastojala pridonijeti poznavanju lika i djela Tomáša i Jana Antonína Bat e, utemeljitelja suvremenoga Borova kao industrijskoga naselja, kao i njihova ulaganja u njega. Kroz djelovanje tih čeških gospo darstvenika autorica je upozorila na duboko i snažno prožimanje jugoslavensko-čehoslovačkih odnosa i veza u gradu i kotaru Vukovar u 1930-im godinama. Ivana Žebec Šilj au torica je rada »Bat a — sretan (g)rad u Borovu«. Naglasila je da je u hrvatskom društvu već 1970-ih došlo do radikalne promjene u strukturi djelatnosti jer započinje proces tercijarizacije, ali i deindustrijalizacije, koji u 1990-ima postaju dominantni procesi što upućuje na či- 417
BATA-BOROVO (1931.—2016.). Povijesno naslijeđe i petspeklive njenicu da je Hrvatska zakoračila u postindustrijsko doba. Ilustrativan primjer teške post industrijske zbilje daju statistički podaci о velikom gospodarskom i razvojnom zaostajanju Slavonije, konkretnije grada Vukovara, koji je bio jedna od najbogatijih općina u bivšoj SFRJ. Uslijed ratnog razaranja i negativnih učinaka tranzicijskih procesa danas je to jedno od najslabije razvijenih hrvatskih područja, upozorava autorica. Iz toga razloga, mišljenja je autorica, nužno je potražiti pozitivne primjere koji upućuju na uspješni model razvoja poput tvornice Baťa u Borovu, koja je započela s radom u jeku velike ekonomske krize 1931. i bila jedna od najvećih tvornica u Kraljevini Jugoslaviji na čijim je temeljima nakon Drugoga svjetskog rata izrastao socijalistički gigant Borovo. U radu je prikazana povijest tvornice Baťa u razdoblju od 1931. do 1945. godine s osobitim osvrtom na funkcioniranje te organizaciju života i rada u tvorničkom kompleksu. Posljednji rad u prvom poglavlju, »Političke prilike među srpskim stanovništvom u vukovarskom kraju za Banovine Hrvat ske (1939.—1941.)«, djelo je Krešimira Regana. On u radu, među ostalim, ističe da su Spo razumom Cvetković-Maček i Uredbom о Banovini Hrvatskoj 26. kolovoza 1939. godine Vukovar i okolica postali dijelom Banovine Hrvatske kao novouspostavljene političko-teritorijalne jedinice Kraljevine Jugoslavije. Dok su Hrvati u velikom broju s oduševljenjem prihvatili Banovinu, čijom je uspostavom riješeno pitanje hrvatskoga državnog i nacional nog identiteta u
Kraljevini Jugoslaviji (hrvatsko pitanje), među banovinskim Srbima, ističe autor, došlo je do podjele na pobornike i protivnike unutamjopolitičke reforme Kraljevine Jugoslavije. To se, dakako, odrazilo i na unutamjopolitičke prilike i odnose u Vukovaru i vukovarskom kraju 1930-ih i 1940-ih godina koje su svoj odraz imale i na tvornicu »Bata«. Drugo poglavlje, Kombinat Borovo kroz drugu polovinu 20. stoljeća, sadrži četiri znanstvena rada. Prvi rad, »Kombinat Borovo i Borovo naselje u prvim godinama nakon Drugoga svjetskog rata u svjetlu arhivskih izvora Državnoga arhiva u Vukovaru«, kao au tori supotpisuju Petar Elez i Dražen Živić. U radu su predstavljeni rezultati istraživanja po slovanja Kombinata Borovo te društvenih, političkih, gospodarskih i demografskih prilika u Borovu naselju u okolnostima uspostave socijalističkog društveno-političkog uređenja i planske privrede na vukovarsko-srijemskom prostoru u prvim godinama nakon Drugoga svjetskog rata (1945.—1950.). Istraživanje se u prvom redu temelji na znanstvenoj valori zaciji referentnog arhivskog gradiva u posjedu Državnoga arhiva u Vukovaru (arhivski fondovi: »Borovo jugoslavenski kombinat gume i obuće Vukovar«, »Mjesni narodni odbor Borovo naselje« i »Tvornički komitet Komunističke partije Hrvatske Borovo«), kao i rele vantne demografske i popisne statistike. Milan Ivanovic i Ivan Hubalek autori su rada na slovljenog »Kombinat Borovo na listi 200 najvećih poduzeća u Jugoslaviji u razdoblju od 1969. do 1989. godine«. Autori su analizirali poziciju Kombinata »Borovo« na rang-listama najvećih poduzeća u
Jugoslaviji, u razdoblju od 1969. do 1989. godine. Ta su rangiranja na činjena na temelju ostvarenog ukupnog prihoda i dohotka, broja zaposlenih i prosječno ko rištenih poslovnih sredstava, a realizirana su u redakciji poslovnog tjednika Ekonomska politika (Beograd) uz suradnju sa SDK-om Jugoslavije. U uvodnim razmatranjima upućuje se na razvoj modela tržišno-planskog gospodarstva i na privredne reforme koje su snažno utjecale na poslovanje i razvoj velikih poslovnih sustava u zemlji u promatranom razdob lju. U radu se također upućuje na bitne elemente strukture Kombinata, razvoja tehnologi je, proizvodnje i poslovanja tijekom promatranog razdoblja te na učinke Kombinata na gospodarski razvoj u okruženju. »Kombinat Borovo u tranziciji: perspektive radništva i promjena paradigme 1988—1991.« treći je rad u ovom poglavlju, autora Jasne Račić, Svena 418
Sażetak Cveka i Snježane Ivčić. Autori daju pregled stanja u Kombinatu Borovo na kraju osamde setih i samom početku devedesetih godina dvadesetog stoljeća, tik pred izbijanje ratnog sukoba u Vukovaru. Rad je temeljen na istraživanjima koja se provode u suradnji Centra za mirovne studije i Baze za radničke inicijative i demokratizaciju iz Zagreba od 2013. go dine. Autori su u radu kontekstualizirali predmet istraživanja (rad i radništvo), ukratko opisali institucionalni okvir promjena koje su se u tom razdoblju događale u sferi rada, na značili paradigmatske i političko-ekonomske promjene u pristupu radu na početku tranzi cije te donijeli zaključke i komentare о društvenim implikacijama opisanih promjena, čiji je teret u najvećoj mjeri podnijelo upravo radništvo. Pretposljednji, četvrti rad u drugom po glavlju, pod nazivom »Socijalna politika Bate-Borova kao činitelja društvene kohezije«, au torsko je djelo Alberta Binga. Rad tematizira socijalne aspekte u djelovanju tvornice (pri marno u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata). Odnos poslodavca (u socijalističkom razdoblju države i »društva«) prema radništvu autor razmatra kao dio poslovne politike tvrtke iz perspektive različitih ideoloških okvira unutar kojih ona djeluje. U prikazu poje dinih pokazatelja socijalne politike autor uzima u obzir odnos ekonomskih i socijalnih aspekata kao činitelja društvene kohezije i društvenog razvoja, posebice regije. Potonje pita nje analizira i u sklopu odnosa ekonomskih i nacionalnih premisa koje su obilježile tranzi cijsko razdoblje. Posljednji rad u tom poglavlju,
»Nekretnine ’Bata i Borovo u razdoblju 1931.—1991. (Borovo naselje — Vukovar)« autorsko je djelo Ivana Hubaleka i Ivice Žabica. Autori na temelju arhivskih izvora, dostupne objavljene relevantne literature i dokumena ta, sjećanja bivših zaposlenika sustava »Bata« i »Borovo« i stanovnika tvorničkog naselja Borovo u radu detaljno opisuju kupnju zemljišta, izgradnju, rekonstrukciju i dogradnju građevina (proširenje, modernizacija...), rušenje i izgradnju novih građevina sustava »Bo rovo« u Borovu naselju (Vukovar). U kronološkom popisu i na odgovarajućim zemljovidi ma prikazane su katastarske čestice (zemljište) koje su ušle u imovinu tvrtke (veličina, po ložaj i vrijeme). U istoj tehnologiji popisa uz opis nekretnine i prikaza na zemljovidima u radu su prikazani: infrastruktura (na zemljištu; cestovna, parkirališna, željeznička, djelo mično energetska..,), poslovne građevine (industrijske, skladišne, prodajne, uredske..,), građevine društvenog životnog standarda i to: razvojne (zdravstvene građevine, škole...), relaksacijske (nogometna i tenis igralište, športska dvorana, plivalište, aerodrom...) i gra đevine za zabavu (kinodvorane, Društveni /radnički/ dom, vrtni restoran...) te građevine individualnog životnog standarda (višestambene zgrade i vile, bivše »crvene kuće«, inter nati, samački hotel...). Treće poglavlje, »Borovo« u Domovinskom ratu i poslijeratnoj revitalizaciji grada Vu kovara, sadrži tri znanstvena i stručna rada. Prvi rad, autorice Ivane Bendra, nosi naslov »Tvornica Borovo — doprinos tijekom obrane grada Vukovara 1991.« Autorica prikazuje
doprinos tvornice obrani grada tijekom srbijanske oružane agresije 1991. godine. U okviru navedenoga ističe važnost agregata u vlasništvu tvornice za aktivnosti koje su se odvijale u tvornici, ali i na razini cjelokupne logističke organizacije obrane grada. Autorica primje njuje kvalitativne istraživačke metode: polustrukturirane intervjue, analize svjedočanstava iz zbirke knjiga о Domovinskom ratu u Vukovaru — Vukovariensije te analize neobjavlje ne građe sa zapisanim svjedočanstvima neposrednih sudionika događanja. Rezultati istra živanja pokazuju kako je, nestankom električne energije krajem rujna 1991., posjedovanje agregata u vlasništvu tvornice omogućilo razvijanje mikroelektroenergetskog sustava u gradu. Na taj način omogućeno je odvijanje brojnih aktivnosti u tvornici, ali i izvan kom- 419
ВАТА-BOROVO |1931.—2016.)- Povijesno naslijeđe i perspektive pieksä tvornice »Borovo«, koje su uvelike pridonijele logističkoj organizaciji obrane grada. Tako je u sklopu tvornice osposobljena rezervna bolnica, pekara, javna kuhinja, radionica za proizvodnju i popravak oružja, radionica za vulkanizāciju autoguma, automehaničarska radionica te punionica akumulatora. Na razini grada omogućena je opskrba električ nom energijom, ventilacijom i grijanjem nekih od ključnih lokacija u gradu, poput bolnice, mjesnih zajednica, zapovjedništva i većih skloništa, istaknula je autorica. U dragom radu, pod naslovom »’Borovo՛ — organizacijske i kadrovske promjene uoči i tijekom Domovin skog rata, pa do povratka u Vukovar«, autor Ninoslav Gregurić-Bajza opisuje organizacij ske i kadrovske promjene u »Borovu« neposredno uoči Domovinskog rata, tijekom rata i okupacije Vukovara i istočnog dijela Republike Hrvatske te rada poduzeća izvan Borova naselja pa sve do povratka »Borova« na domicilnu lokaciju kroz proces mirne reintegraci je Vukovara u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. »Razvojne perspektive Grada Vukovara: Revitalizacija Borova« rad je koji zajednički potpisuju Irena Đokić, Marijana Sumpor i Ljiljana Blažević. U radu su predstavljeni rezultati istraživanja о mogućnostima prenamjene lokacije Borovo smještene u gradu Vukovara. Vukovar je županijsko središte Vukovarsko-srijemske županije. Regionalna važnost grada Vukovara još uvijek nije do voljno prepoznata većinom zbog posljedica rata, procesa obnove koji još uvijek traje, cen traliziranosti države te koncentracije
gospodarskih aktivnosti u velikim gradovima. Iako je prošlo gotovo dvadeset godina od mirne reintegradje hrvatskoga Podunavlja, društveno-gospodarska situacija u Vukovaru i širem području je nepovoljna s malim brojem aktivnih tvrtki, ograničenim brojem novih radnih mjesta, nedostatkom slobodnih građevinskih par cela uslijed neriješenih imovinskopravnih odnosa, poslovnih objekata i visokokvalificirane radne snage, upozorit će autorice. Kako bi se osigurala odgovarajuća razina kvalitete živo ta i zadržalo postojeće te privuklo novo stanovništvo, nužno je stvoriti poticajno okruže nje za razvoj gospodarstva te omogućiti otvaranje novih poduzeća i proaktivnu ulagačku politiku. Osnivanje poduzeća Bata Borovo početkom 1930-ih godina imalo je dugotrajan pozitivan učinak na gospodarstvo i razvoj grada. Usporedno s industrijskim procvatom, nicalo je okolno naselje (Borovo naselje), sa svom potrebnom infrastrukturom — stambe nom, društvenom, radničkom, obrazovnom, rekreativnom, kao i ostalim objektima potreb nima u svakodnevnom životu. Tijekom 60 godina od osnutka tvornica je kontinuirano ras la, sve do 1991. godine kada je u ratnim stradanjima uništena. Borovo je danas »brown field« lokacija u državnom vlasništvu, izuzev manjeg proizvodnog pogona koji je još uvi jek u funkciji. Čitava lokacija zahtijeva usklađen urbani revitalizacijski akcijski plan, s jas no definiranim prostornim i dragim funkcionalnostima lokacije. U kontekstu budućih op cija razvoja lokacije Borovo postoji iznimno velik regeneracijski razvojni potencijal, ne sa mo na lokalnoj već i regionalnoj razini.
Autorice rad zaključuju preporukama za moguće scenarije razvoja lokacije s obzirom na trenutačne, prvenstveno lokalne, ali i drage moguć nosti i ograničenja. Posljednje poglavlje knjige nosi naziv Prilozi za povijest »Bate« / »Borova« i sadrži četiri stručna rada. Prvi od njih, autora Srećka Tomasa, nosi naslov »Od Borova do znanos ti i visokoga obrazovanja«. Autor je istaknuo da je od samih početaka rada u Hrvatskoj, tj. od 1931., Bata pridavao veliki značaj školovanju i stručnom osposobljavanju kadrova za potrebe svoje tvornice u Borovu. Tako je i utemeljio privatnu strukovnu srednju školu, iz koje su proistekli brojni stručni kadrovi za rad u samoj tvornici. No, nije se zadržao na pri manju u radni odnos samo na toj razini obrazovanosti, jer zapošljavani su i brojni fakultet- 420
Sažetak ski obrazovani kadrovi, koji su dali velik doprinos napretku i razvoju tehnoloških procesa proizvodnje u samoj tvornici. Potrebe takvoga razvoja dovele su i do otvaranja pojedinih laboratorija, pa sve do Instituta. U Institutu su se brojni inženjeri bavili znanstvenoistraži vačkim radom, a neki su iz tog Instituta i ostalih proizvodnih pogona nastavili svoju znan stvenu te onda i sveučilišnu karijeru. Svima njima je, naglasio je autor, Batina tvornica bila baza za stjecanje stručnih iskustava i novih znanja kao dobre podloge za nastavak bavlje nja znanstvenoistraživačkim i nastavničkim radom na fakultetima ili drugim institutima. »Toma Maksimovič (Brčko, 29.3.1895. — Beograd, 16.2.1958.)« naziv je trećega rada koji autorski potpisuje Olivera Crevar. Toma Maksimovič je svoj radni vijek započeo u rodnom Brčkom, prvo kao službenik u »Tvornici špiritusa«, a zatim kao poslovođa Batine trgovine u istom gradu. Zbog izvanrednih rezultata Tomáš Baťa ga poziva u Češku i imenuje ru kovoditeljem izvoza za Kraljevinu SHS. Upravo u to vrijeme, oko 1928., postaje ponovo aktualno pitanje gradnje tvornice »Bata« na ovim prostorima. Izbor lokacije za buduću tvornicu Tomáš Baťa je povjerio grupi stručnjaka na čelu s Maksimovičem. Izbor je pao na Borovo te 1931. započinje gradnja tvornice, ali ujedno i prva proizvodnja u privremenom objektu tzv. Češke agencije. Nakon tragične smrti Tomáša Baťe u zrakoplovnoj nesreći 1932. njegov nasljednik Jan Baťa Tomi Maksimoviču predaje sve poslove gradnje tvornice i radničkog naselja. Maksimovič je od početka bio protiv spajanja naselja Bata s
Vukova rom i okrenuo ga je prema susjednom Borovu. Po ugledu na Tomáša Baťu u Zlínu, koji je izabran za predsjednika općine, i Toma Maksimovič se kandidirao na općinskim izborima u Borovu 1933. te je izabran za predsjednika i tu dužnost obavljat će sve do 1941. godine. Maksimovič je bio pokretač svih kulturnih i sportskih događaja te se nalazio na čelu goto vo svih sportskih udruga, naglasila je autorica. Proglašenjem NDH Maksimovič je prvo uhićen, a zatim protjeran u Beograd. Iako je imao ponudu Bate da dođe u Švicarsku i bude pomoćnik direktora njihove tvornice, on ostaje u Beogradu gdje osniva »Komesarijat za izbeglice« u sklopu Vlade Milana Nediča. Nakon 1945. prvo je amnestiran, da bi zatim kao »narodni neprijatelj« završio u zatvoru iz kojeg izlazi 1951. godine. Umro je u Beogradu 1958., a tek 2008. je rehabilitiran odlukom Okružnog suda u Novom Sadu. Rad pod nazi vom »Bata-Borovo: Razvoj sporta u Borovu od 1931. godine«, autora Danijela Rehaka, do nosi detaljan prikaz i kronologiju razvoja sporta u Borovu naselju. Autor ističe da je doista malo gradova u našem podneblju u kojima su u sportu, za relativno kratko vrijeme, pos tignuti iznimni rezultati — kao u Borovu naselju. Prema uzoru na svoju centralu u Zlínu, Bať a je u Borovu naselju već u prvim godinama, kad još ni naselje niti tvornica nisu bili dovršeni već su u stalnom nastajanju i rastu, počeo razvijati i niz sportskih radničkih dje latnosti zbog zdravstvenih i sportskih razloga. Za samo 3-4 godine ljubitelji su sporta u Bo rovu naselju stekli uvjete za bavljenje različitim sportovima: nogometom,
odbojkom, hazenom, boksom, gimnastikom, tenisom i stolnim tenisom, biciklizmom... Mladi »Batin« grad na Dunavu uskoro će postati poznati sportski centar. Borovskí sportaši, posebice u »Ba tino« vrijeme, ali i sva borovská sportska publika, pod stalnom su kontrolom tvrtke, pa u to vrijeme na borovskim sportskim borilištima nema nekulture, nepoznata su divljanja na vijača, kamoli paljenje i uništavanje uređaja na stadionu ili u dvoranama. Borovská je pu blika stekla kulturu sportskog prihvaćanja pobjeda i poraza, naglasio je autor. Od 1945. i »Borovo« i njegov radnički grad i život u njemu, pa i sportski život, promijenit će se. Bo rovo naselje se naglo proširuje i sve više iz radničkog naselja prerasta u moderan radnički grad. Pristižu tisuće novih stanovnika, što stvara jaku bazu za razvoj poznatih, ali i novih 421
BATA-BOROVO (1931.—2016.). Povijesno naslijeđe i perspektive sportskih klubova. Onomu tko ne poznaje obućarsko-gumarsku metropolu na Dunavu teško je shvatiti kako je tako mali prostor s relativno malim brojem stanovnika mogao dati tako velik broj slavonskih, republičkih i državnih prvaka, ali i onih balkanskih, europskih i svjetskih. To vrijedi za različite sportove — za boks, atletiku, padobranstvo, motornu pi lotažu, jedriličarstvo, kajakaštvo, kanuizam, tenis, stolni tenis, gimnastiku, bodybuilding, šah... No, pođuzeče »Borovo« godinama je ulagalo u sport, i to veoma mnogo. Odatle, ka ko ističe autor, potječe i naziv »Borovo naselje grad obuće, gume, mladosti i sporta« — i ta kav je ostao sve do uništenja 1991. godine. Posljednji rad u četvrtom poglavlju, pod naslo vom »Strukovno obrazovanje — servis za razvoj zajednice«, autorski potpisuju Jasna Bekić, Đurđevka Pecikozić, Irina Marič i Jasmina Šahović Žabka. U radu se problematizira odnos lokalnog strukovnog obrazovanja i tržišta rada te razvoja lokalne zajednice. Strukovno obrazovanje ima ključnu ulogu u gospodarskom razvoju lokalne zajednice, za pošljavanju, ali i društvenom razvoju zajednice. Stoga ono, ističu autorice, mora biti pove zano s potrebama lokalne zajednice u cjelini kako bi moglo pružiti mogućnost stjecanja kompetencija važnih kako za profesionalni razvoj pojedinca, tako i za porast inovativnosti i znanja cjelokupne zajednice. Pozitivan utjecaj povezanosti obrazovanja i tržišta rada u ra du je prikazan kroz ulogu strukovnog obrazovanja u Bat inoj viziji poslovanja. Izgradnjom tvornice, škole,
grada, Baťa je stvorio prilike unutar zajednice. Zapošljavanjem tisuća rad nika utjecao je na socioekonomske uvjete zajednice što je dovelo ne samo do rasta društva nego i do poboljšanja životnog standarda svih građana zajednice. To je bio samo početak njegove vizije. Nije bilo dovoljno samo graditi postrojenja i zapošljavati lokalno sta novništvo. Bilo je važno održati duh poduzetništva i otvorenog okruženja za razmjenu ideja i poboljšanja procesa što je rezultiralo odanošću i lojalnošću zaposlenih te napretkom tvrtke. Iako je ulaganje novca u regiju i ljude temelj za razvoj poslovanja, Baťa je brzo shvatio da je ulaganje u ljude ključ za osiguravanje jakog, održivog poslovanja, naglasile su autorice. U zaključku se sugerira da su škole često najveće institucije i poslodavci u su sjedstvu, što ih čini neprocjenjivim partnerom u razvoju lokalne zajednice. Lokalna zajed nica mora iskoristiti taj potencijal, a škola težiti povezivanju s lokalnom poslovnom zajed nicom i radnom snagom sa zajedničkim ciljem razvoja lokalne zajednice te služiti kao servis za razvoj zajednice. 422
|
| any_adam_object | 1 |
| author2 | Živić, Dražen 1968- Žebec Šilj, Ivana Cvikić, Sandra |
| author2_role | edt edt edt |
| author2_variant | d ž dž š i ž ši šiž s c sc |
| author_GND | (DE-588)114641059X (DE-588)1201215862 (DE-588)120121615X |
| author_facet | Živić, Dražen 1968- Žebec Šilj, Ivana Cvikić, Sandra |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV046362803 |
| ctrlnum | (OCoLC)1135826622 (DE-599)BVBBV046362803 |
| era | Geschichte 1931-2016 gnd |
| era_facet | Geschichte 1931-2016 |
| format | Book |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>02731nam a2200493 c 4500</leader><controlfield tag="001">BV046362803</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">20200309 </controlfield><controlfield tag="007">t|</controlfield><controlfield tag="008">200130s2019 xx a||| |||| 00||| hrv d</controlfield><datafield tag="020" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">9789537964641</subfield><subfield code="9">978-953-7964-64-1</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1135826622</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV046362803</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">rda</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">hrv</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Bata-Borovo (1931.-2016.)</subfield><subfield code="b">povijesno naslijeđe i perspektive</subfield><subfield code="c">urednici: dr. sc. Živić Dražen, dr. sc. Ivana Žebec Šilj, dr. sc. Sandra Cvikić</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Zagreb ; Vukovar</subfield><subfield code="b">Institut društvenih znanosti Ivo Pilar</subfield><subfield code="c">2019.</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">426 Seiten</subfield><subfield code="b">Illustrationen</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">n</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">nc</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="546" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Englische Zusammenfassung</subfield></datafield><datafield tag="610" ind1="1" ind2="7"><subfield code="a">Bata, Kroatische Gummi- und Schuhfabriken / Borovo</subfield><subfield code="2">gnd</subfield></datafield><datafield tag="610" ind1="2" ind2="7"><subfield code="a">Borovo</subfield><subfield code="g">Firma</subfield><subfield code="0">(DE-588)5052422-7</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="648" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Geschichte 1931-2016</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="655" ind1=" " ind2="7"><subfield code="0">(DE-588)4143413-4</subfield><subfield code="a">Aufsatzsammlung</subfield><subfield code="2">gnd-content</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="0"><subfield code="a">Borovo</subfield><subfield code="g">Firma</subfield><subfield code="0">(DE-588)5052422-7</subfield><subfield code="D">b</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="1"><subfield code="a">Geschichte 1931-2016</subfield><subfield code="A">z</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2=" "><subfield code="5">DE-604</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Živić, Dražen</subfield><subfield code="d">1968-</subfield><subfield code="0">(DE-588)114641059X</subfield><subfield code="4">edt</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Žebec Šilj, Ivana</subfield><subfield code="0">(DE-588)1201215862</subfield><subfield code="4">edt</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Cvikić, Sandra</subfield><subfield code="0">(DE-588)120121615X</subfield><subfield code="4">edt</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Inhaltsverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Literaturverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Abstract</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Abstract</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_NED_20200309</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">330.09</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">090511</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">330.09</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">090512</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">330.09</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">0904</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="943" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-031739075</subfield></datafield></record></collection> |
| genre | (DE-588)4143413-4 Aufsatzsammlung gnd-content |
| genre_facet | Aufsatzsammlung |
| id | DE-604.BV046362803 |
| illustrated | Illustrated |
| indexdate | 2024-12-20T18:50:26Z |
| institution | BVB |
| isbn | 9789537964641 |
| language | Croatian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-031739075 |
| oclc_num | 1135826622 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-12 |
| owner_facet | DE-12 |
| physical | 426 Seiten Illustrationen |
| psigel | BSB_NED_20200309 |
| publishDate | 2019 |
| publishDateSearch | 2019 |
| publishDateSort | 2019 |
| publisher | Institut društvenih znanosti Ivo Pilar |
| record_format | marc |
| spellingShingle | Bata-Borovo (1931.-2016.) povijesno naslijeđe i perspektive Bata, Kroatische Gummi- und Schuhfabriken / Borovo gnd Borovo Firma (DE-588)5052422-7 gnd |
| subject_GND | (DE-588)5052422-7 (DE-588)4143413-4 |
| title | Bata-Borovo (1931.-2016.) povijesno naslijeđe i perspektive |
| title_auth | Bata-Borovo (1931.-2016.) povijesno naslijeđe i perspektive |
| title_exact_search | Bata-Borovo (1931.-2016.) povijesno naslijeđe i perspektive |
| title_full | Bata-Borovo (1931.-2016.) povijesno naslijeđe i perspektive urednici: dr. sc. Živić Dražen, dr. sc. Ivana Žebec Šilj, dr. sc. Sandra Cvikić |
| title_fullStr | Bata-Borovo (1931.-2016.) povijesno naslijeđe i perspektive urednici: dr. sc. Živić Dražen, dr. sc. Ivana Žebec Šilj, dr. sc. Sandra Cvikić |
| title_full_unstemmed | Bata-Borovo (1931.-2016.) povijesno naslijeđe i perspektive urednici: dr. sc. Živić Dražen, dr. sc. Ivana Žebec Šilj, dr. sc. Sandra Cvikić |
| title_short | Bata-Borovo (1931.-2016.) |
| title_sort | bata borovo 1931 2016 povijesno naslijede i perspektive |
| title_sub | povijesno naslijeđe i perspektive |
| topic | Bata, Kroatische Gummi- und Schuhfabriken / Borovo gnd Borovo Firma (DE-588)5052422-7 gnd |
| topic_facet | Bata, Kroatische Gummi- und Schuhfabriken / Borovo Borovo Firma Aufsatzsammlung |
| url | http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=031739075&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |
| work_keys_str_mv | AT zivicdrazen bataborovo19312016povijesnonaslijeđeiperspektive AT zebecsiljivana bataborovo19312016povijesnonaslijeđeiperspektive AT cvikicsandra bataborovo19312016povijesnonaslijeđeiperspektive |